Ovo je srpski prevod dokumenta pod naslovom: 'XHTML 1.0: The Extensible HyperText Markup Language (Second Edition)'. Originalni i normativni tekst dokumenta nalazi se na adresi http://www.w3.org/TR/xhtml1/. Sve napomene u tekstu odnose se na originalni dokument, ne na ovaj prevod. Sva prava zadržava W3C.

Prevod na srpski: Luka Stanisavljević, kontakt: luka [na] cincplug [tačka] com. Slovne i jezičke greške i nedoslednosti u prevodu su moguće.

ћирилица - latinica

W3C

XHTML™ 1.0 Otvoreni hipertekstualni znakovni jezik (drugo izdanje)

Reformulacija HTML 4 u XML 1.0

W3C preporuka od 26. januara 2000., revizija od 1. avgusta 2002.

Ova verzija:
http://www.w3.org/TR/2002/REC-xhtml1-20020801
Poslednja verzija:
http://www.w3.org/TR/xhtml1
Prethodna verzija:
http://www.w3.org/TR/2000/REC-xhtml1-20000126
Verzija sa označenim razlikama:
http://www.w3.org/TR/2002/REC-xhtml1-20020801/xhtml1-diff.html
Autori:
Vidi obaveštenja.

Molimo pogledajte eratu vezanu za ovaj dokument, ona možda uključuje i ispravke normativnog tipa. Pogledajte i prevode.

Ovaj dokument je raspoloživ i u sledećim ne-normativnim formatima: Višedelna XHTML datoteka, PostScript verzija , PDF verzija, ZIP arhiva i Gzip'd TAR arhiva.


Apstraktno

Ova specifikacija definiše drugo izdanje XHTML 1.0, reformulacije HTML 4 kao XML 1.0 aplikacije, i tri DTD koji odgovaraju onima definisanim u HTML 4. Semantika elemenata i njihovih atributa definisani su u W3C preporuci za HTML 4. Ova semantika čini temelj buduće rastegljivosti XHTML-a. Kompatibilnost sa postojećim HTML korisničkim agentima je moguća ako se prati nekoliko manjih smernica.

Status ovog dokumenta

Ovaj deo opisuje status ovog dokumenta i vreme njegovog objavljivanja. Drugi dokumenti mogu da dođu na njegovo mesto. Najnoviji status ovog niza dokumenata održava se na W3C.

Ovaj dokument je drugo izdanje specifikacije XHTML 1.0 koje uključuje i promene u erati od 1. avgusta 2002. Razlike između ove verzije i prethodne Preporuke ilustrovane su u verziji sa označenim razlikama.

Ovo drugo izdanje nije nova verzija XHTML 1.0 (prvo izdanje je iz 26. januara 2000.). Izmene u ovom dokumentu odražavaju ispravke primenjene kao plod komentara od strane zajednice i kao rezultat tekućeg rada Radne grupe za HTML. Nema suštinskih izmena u ovom dokumentu - samo su objedinjene različite erate.

Lista poznatih grešaka u ovoj specifikaciji raspoloživa je na http://www.w3.org/2002/08/REC-xhtml1-20020801-errata.

Molimo prijavite greške u ovom dokumentu na www-html-editor@w3.org (arhiva), odnosno na adresu: luka [na] cincplug [tačka] com (ako uočite grešku u ovom srpskom prevodu). Javna rasprava o HTML pitanjima odvija se na mejling listi www-html@w3.org (arhiva).

Ovaj dokument je proizveden kao deo W3C HTML delatnosti. Ciljevi Radne grupe za HTML (samo za članove) objašnjeni su u Statutu Radne grupe za HTML.

U vreme objavljivanja, radna grupa veruje da nije bilo patenata relevantnih za ovu specifikaciju. Trenutna lista patenata relevantnih za ovu specifikaciju može se naći na strani za patente Radne grupe.

Lista trenutnih preporuka W3C i ostalih tehničkih dokumenata može se naći na http://www.w3.org/TR.

Kratak sadržaj

Potpun sadržaj

1. Šta je XHTML?

Ovo poglavlje je informativno.

XHTML je porodica sadašnjih i budućih tipova i modula dokumenata koji reprodukuju, razvrstavaju i proširuju HTML 4 [HTML4]. XHTML porodica tipova dokumenata se zasniva na XML-u, i u krajnjoj liniji su i zamišljeni da rade u spoju sa korisničkim agentima koji se zasnivaju na XML-u. O detaljima vezanim za ovu porodicu i njen razvoj raspravlja se podrobnije na [XHTMLMOD].

XHTML 1.0 (ova specifikacija) je prvi tip dokumenta u XHTML porodici. To je reformulacija tri HTML 4 tipa dokumenta u vidu aplikacija XML 1.0 [XML]. Namera je da se koristi kao jezik za sadržaj koji zadovoljava standarde XML, a uz pridržavanje nekoliko jednostavnih smernica koje slede, radi i na korisničkim agentima koji zadovoljavaju HTML 4. Oni koji prebace sadržaj u XHTML 1.0 shvatiće sledeće prednosti:

XHTML porodica je sledeći korak u razvoju Interneta. Prelaskom na XHTML danas, oni koji rade na sadržaju mogu da uđu u svet XML-a sa svim njegovim sadašnjim prednostima, a da i dalje ostanu uvereni da će njihov sadržaj ostati kompatibilan unazad i unapred.

1.1. Šta je HTML 4?

HTML 4 [HTML4] je SGML (Standardni uopšteni znakovni jezik) aplikacija koja zadovoljava Međunarodni standard ISO 8879, i široko je prihvaćen kao standardni jezik za objavljivanje na Svetskoj mreži.

SGML je jezik koji opisuje znakovne jezike, posebno one koji se koriste u elektronskoj razmeni dokumenata, upravljanju dokumentima i njihovom objavljivanju. HTML je primer jezika definisanog u SGML-u.

SGML je tu od sredine 80-ih godina prošlog veka i ostao je prilično postojan. Ta postojanost proističe dobrim delom iz činjenice da je ovaj jezik bogat svojstvima i fleksibilan. Ta fleksibilnost, naravno, ima svoju cenu, a ta cena je u nivou složenosti koji je sprečio njegovo prihvatanje u mnoštvu okruženja, uključujući Svetsku Mrežu.

Kako je prvobitno zamišljen, HTML je trebalo da bude jezik za razmenu naučnih i drugih tehničkih dokumenata, podesan da ga koriste oni koji nisu stručnjaci za izradu dokumenata. HTML se ophodio prema problemu složenosti SGML-a određujući mali niz strukturnih i semantičkih etiketa pogodnih da se stvore relativno jednostavni dokumenti. Pored pojednostavljivanja strukture dokumenata, HTML je dodao podršku za hipertekst. Multimedijalne mogućnosti su dodate kasnije.

Za zaista kratko vreme, HTML je postao široko popularan i brzo je prerastao svoju prvobitnu namenu. Od začetka HTML-a, brzo su uvedeni novi elementi za upotrebu unutar HTML-a (kao standard) i za prilagođavanje HTML-a vertikalnim, visoko specijalizovanim tržištima. Ovo preobilje novih elemenata dovelo je do problema sa mogućnošću dokumenata da rade jedni s drugima na različitim platformama.

1.2. Šta je XML?

XML™ je skraćenica za Otvoreni znakovni jezik [XML].

XML je zamišljen kao način da se ponovo dostigne moć i fleksibilnost SGML-a a da se izbegne njegova složenost. Premda je on ograničena forma SGML-a, XML i dalje zadržava najveći deo moći i bogatstva SGML-a i sve njegove uobičajeno korišćene mogućnosti.

Zadržavajući ta korisna svojstva, XML uklanja mnoga složenija svojstva SGML-a koja čine stvaranje i razvoj pogodnog softvera kako teškim tako i skupim.

1.3. Zašto je potreban XHTML?

Prednosti prelaska na XHTML 1.0 su opisane ranije. Uopšteno, neke od prednosti prelaska na XHTML jesu:

2. Definicije

Ovo poglavlje je normativno.

2.1. Terminologija

Sledeći izrazi koriste se u ovoj specifikaciji. Ovi izrazi proširuju definicije iz [RFC2119], zasnovane na sličnim definicijama u ISO/IEC 9945-1:1990 [POSIX.1]:

Može
U odnosu na primenu, reč "može" treba shvatiti kao svojstvo po izboru koje se ne zahteva u ovoj specifikaciji ali se može staviti na raspolaganje. U odnosu na Prihvatljivost dokumenata, reč "može" znači da se svojstvo po izboru ne mora koristiti. Izraz "po izboru" ima isto značenje kao i "može".
Mora
U ovoj specifikaciji, reč "mora" treba shvatiti kao treba shvatiti kao obavezujući zahtev za Strogo zadovoljavajuće XHTML dokumente, ili za njihovu primenu, zavisno od konteksta. Izraz "će" ima istu definiciju kao i "mora".
Po izboru
Vidi "Može".
Rezervisan
Vrednost ili ponašanje je neodređeno, ali nije dozvoljeno da ga koriste Zadovoljavajući dokumenti niti da ga podržavaju Zadovoljavajući korisnički agenti.
Će
Vidi "mora".
Treba
U odnosu na primenu, reč "treba" treba shvatiti kao nešto što se u primeni preporučuje, ali ne zahteva. U odnosu na dokumente, reč "treba" treba shvatiti kao preporučenu naviku u programiranju a kao zahtev za Strogo zadovoljavajuće XHTML dokumente.
Podržano
Neka svojstva u ovoj specifikaciji mogu se primenjivati po izboru. Ako je svojstvo podržano, ponaša se kako je određeno u ovoj specifikaciji.
Neodređeno
Kad je vrednost ili ponašanje neodređeno, specifikacija ne definiše zahteve vezane za prenosivost svojstva u primeni, čak i kad je suočeno sa dokumentom koji koristi to svojstvo. Dokument koji iziskuje posebno ponašanje u takvom slučaju, pre nego da odobrava ma kakvo ponašanje kad koristi to svojstvo, nije Strogo zadovoljavajući XHTML dokument.

2.2. Opšti izrazi

Atribut
Atribut je parametar elementa deklarisanog u DTD. Tip i opseg vrednosti atributa, uključujući i moguću standardnu vrednost, definisani su u DTD.
DTD
DTD, ili Definicija tipa dokumenta, je zbir XML znakovnih deklaracija koje, kao celina, definišu zakonsku strukturu, elemente i atribute koji su raspoloživi za korišćenje u dokumentu koji zadovoljava datu DTD.
Dokument
Dokument je niz podataka koji, pošto se složi sa drugim nizovima na koje ukazuje, biva ustrojen tako da sadrži informaciju sadržanu unutar elemenata koji su organizovani kako je definisano u pridruženoj DTD. Vidi Prihvatljivost dokumenata za više informacija.
Element
Element je jedinica strukture dokumenta deklarisana u DTD. Model sadržanog elementa definisan je u DTD, a dodatna semantika može biti definisana u običnom opisu elementa.
Svojstva
Svojstva su elementi, atributi, i semantika vezana za te elemente i atribute.
Primena
Vidi Korisnički agent.
Iščitavanje
Iščitavanje je čin kojim se dokument skenira, a informacija sadržana unutar dokumenta biva filtrirana u kontekst elemenata u kojima je informacija sadržana.
Prikazivanje
Prikazivanje je čin kojim se informacija u dokumentu predstavlja. To predstavljanje se vrši u obliku najprikladnijem za dato okruženje (npr. auditivno, vizuelno, u štampi).
Korisnički agent
Korisnički agent je sistem koji procesira XHTML dokumente u saglasnosti sa ovom specifikacijom. Vidi Prihvatljivost korisničkih agenata za više informacija.
Provera
Provera je proces kojim se dokumenti u odnosu na pridruženu DTD, radi sigurnosti da su struktura, upotreba elemenata i upotreba atributa saglasni definicijama u datoj DTD.
Valjano oblikovano
Dokument je valjano oblikovan kad je kad je ustrojen prema pravilima definisanim u Poglavlju 2.1 Preporuke za XML 1.0 [XML].

3. Normativna definicija XHTML 1.0

Ovo poglavlje je normativno.

3.1. Prihvatljivost dokumenata

Ova verzija XHTML-a daje definiciju Strogo zadovoljavajućih XHTML 1.0 dokumenata, koji su ograničeni na atribute i elemente iz imenskog prostora XML i XHTML 1.0. Vidi Poglavlje 3.1.2 radi informacije o upotrebi XHTML-a sa drugim imenskim prostorima, na primer kako uključiti meta-podatke izražene u RDF formatu u XHTML dokumente.

3.1.1. Strogo prihvatljivi dokumenti

Strogo prihvatljivi XHTML dokument je XML dokument koji iziskuje jedino svojstva opisana kao obavezna u ovoj specifikaciji. Takav dokument mora da poštuje sva sledeća merila:

  1. Mora da poštuje ograničenja izražena u jednoj od DTD koje se mogu naći među DTD i u Dodatku B.

  2. Korenski element dokumenta mora biti html.

  3. Korenski element dokumenta mora da sadrži xmlns deklaraciju za imenski prostor XHTML [XMLNS]. Imenski prostor za XHTML je definisan kao: http://www.w3.org/1999/xhtml. Primer korenskog elementa mogao bi da izgleda ovako:

    <html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml" xml:lang="sr" lang="sr">
    
  4. Mora da postoji DOCTYPE deklaracija (deklaracija tipa dokumenta) u dokumentu pre korenskog elementa. Javni identifikator uključen u DOCTYPE deklaraciju mora da ukazuje na jednu od tri DTD koje se mogu naći u DTD uz upotrebu odgovarajućeg Formalnog Javnog Identifikatora. Sistemski identifikator može se promeniti da odrazi lokalne sistemske konvencije.

    <!DOCTYPE html 
         PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Strict//EN"
         "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-strict.dtd">
    
    <!DOCTYPE html 
         PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN"
         "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
    
    <!DOCTYPE html 
         PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Frameset//EN"
         "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-frameset.dtd">
    
  5. Podniz DTD ne sme se koristiti da bi se prevazišli parametarski entiteti u DTD.

XML deklaracija nije obavezna u svim XML dokumentima; naravno, autorima XHTML dokumenata se srdačno preporučuje da koriste XML deklaracije u svim svojim dokumentima. Takva deklaracija je obavezna kad je kodiranje karaktera u dokumentu drugačije od standardnog UTF-8 ili UTF-16 i kada kodiranje nije određeno protokolom višeg nivoa. Ovde je primer XHTML dokumenta. U ovom primeru, XML deklaracija je uključena.

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE html 
     PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Strict//EN"
    "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml" xml:lang="sr" lang="sr">
  <head>
    <title>Virtuelna biblioteka</title>
  </head>
  <body>
    <p>Preseljena na <a href="http://example.org/">example.org</a>.</p>
  </body>
</html>

3.1.2. Upotreba XHTML sa drugim imenskim prostorima

Imenski prostor XHTML može se koristiti sa ostalim imenskim prostorima XML namespaces as per [XMLNS], premda takvi dokumenti nisu Strogo zadovoljavajući XHTML 1.0 dokumenti po gornjoj definiciji. W3C radi na tome da dopre do načina da se odredi prihvatljivost dokumenata koji uključuju više imenskih prostora. Na primer, vidi [XHTML+MathML].

Sledeći primer pokazuje način na koji XHTML 1.0 može da se koristi u spoju sa Preporukom za MathML:

<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml" xml:lang="sr" lang="sr">
  <head>
    <title>Primer iz računa</title>
  </head>
  <body>
    <p>Slede MathML znaci:</p>
    <math xmlns="http://www.w3.org/1998/Math/MathML">
      <apply> <log/>
        <logbase>
          <cn> 3 </cn>
        </logbase>
        <ci> x </ci>
      </apply>
    </math>
  </body>
</html>

Sledeći primer pokazuje način na koji XHTML 1.0 znaci mogu da se uključe u drugi imenski prostor XML-a:

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!-- u početku, standardni imenski prostor je "books" -->
<book xmlns='urn:loc.gov:books'
    xmlns:isbn='urn:ISBN:0-395-36341-6' xml:lang="sr" lang="sr">
  <title>Jeftinije za tuce</title>
  <isbn:number>1568491379</isbn:number>
  <notes>
    <!-- čini HTML standardnim imenskim prostorom za hipertekstualni komentar -->
    <p xmlns='http://www.w3.org/1999/xhtml'>
        Ovo se može naći i <a href="http://www.w3.org/">na mreži</a>.
    </p>
  </notes>
</book>

3.2. Prihvatljivost korisničkih agenata

Prihvatljivi korisnički agent mora da poštuje sva sledeća merila:

  1. Kako bi bio u skladu sa Preporukom za XML 1.0 [XML], korisnički agent mora da iščita i proveri da li je XHTML dokument valjano formiran. Ako korisnički agent predstavlja kao kao korisnički agent meritoran za proveru, on mora i da proveri dokumente u odnosu na navedenu DTD prema [XML].
  2. Ako korisnički agent tvrdi da podržava svojstva definisana u ovoj specifikaciji ili obavezna prema ovoj specifikaciji kroz normativni ukaz, on to mora činiti na način koji je u skladu sa definicijom svojstva.
  3. Kad korisnički agent obrađuje XHTML dokument kao generički XML, on će raspoznati jedino atribute tipa ID (npr. id atribut većine XHTML elemenata) kao fragmentske identifikatore.
  4. Ako korisnički agent naiđe na element koji ne prepoznaje, on mora da obradi sadržaj elementa.
  5. Ako korisnički agent naiđe na atribut koji ne prepoznaje, on mora da ignoriše celokupno određenje atributa (npr., atribut i njegovu vrednost).
  6. Ako korisnički agent naiđe na vrednost atributa koju ne prepoznaje, on mora da koristi standardnu vrednost tog atributa.
  7. Ako naiđe na ukaz na entitet (a ako taj entitet nije definisan u ovoj preporuci ili u preporuci za XML) za koji korisnički agent nije obradio deklaraciju (što može da se desi ako je deklaracija u spoljnom podnizu koji korisnički agent nije pročitao), ukaz na entitet treba da se obradi u vidu znakova (počevši ampersandom i završavajući se znakom tačka-zarez) koji čine ukaz na entitet.
  8. Pri obradi sadržaja, korisnički agent koji naiđe na znakove ili ukaze na entitete znakova koje prepoznaje ali ne može da ih prikaže, može da ih zameni drugačijim prikazom sa istim značenjem, ili mora da prikaže dokument na takav način da je korisniku očigledno da nije došlo do normalnog prikaza.
  9. Proredom se rukuje prema sledećim pravilima. Sledeći znakovi su definisani kao [XML] znakovi za prored:

    XML procesor normalizuje različite znake za kraj reda između različitih sistema u jedinstveni znak za NOVI RED, koji se predaje aplikaciji..

    Korisnički agent mora da koristi definiciju iz CSS-a za obradu znakova za prored [CSS2]. Imajte na umu da preporuka o CSS2 ne obrađuje eksplicitno temu rukovanja proredom u nelatiničnim znakovnim nizovima. Ovo će se obraditi u budućoj verziji CSS, a tada će se ovaj ukaz osvežiti.

Imajte na umu da bi, radi stvaranja Kanonskog XHTML dokumenta, gore navedena pravila morala da se poštuju i da i pravila u [XMLC14N] moraju da se primene u dokumentu.

4. Razlike u odnosu na HTML 4

Ovo poglavlje je informativno.

Zbog činjenice da je XHTML jedna XML aplikacija, neke navike koje su bile savršeno legalne u HTML 4 [HTML4], koji se zasnivao na SGML-u, sada moraju da se menjaju.

4.1. Dokumenti moraju biti valjano oblikovani

Valjana oblikovanost je novi koncept uveden od strane [XML]-a. U suštini, to znači da svi elementi moraju ili da imaju zatvarajuće etikete ili da budu napisani u posebnom obliku (kao što je dole opisano), i da svi elementi moraju da se uklope kako treba.

Premda je preklapanje ilegalno i u SGML-u, postojeći brauzeri ga mahom dopuštaju.

PRAVILNO: uklopljeni elementi.

<p>ovo je kurzivom napisano <em>poglavlje</em>.</p>

NEPRAVILNO: preklopljeni elementi

<p>ovo je kurzivom napisano <em>poglavlje.</p></em>

4.2. Imena elemenata i atributa moraju se pisati malim slovima

XHTML dokumenti moraju da koriste mala slova za sva imena HTML elemenata i atributa. Ova razlika je neophodna jer je XML pravi razliku između velikih i malih slova, npr. <li> i <LI> su različite etikete.

4.3. Za elemente koji nisu prazni, potrebne su zatvarajuće etikete

U HTML 4 koji se zasnivao na SGML-u, kod nekih elemenata bilo je dozvoljeno da se preskoči završna etiketa; elementi koji bi sledili implicirali bi njihovo zatvaranje. XML ne dozvoljava da se završne etikete preskoče. Svi elementi sem onih koji su u DTD deklarisani kao EMPTY, moraju da imaju završnu etiketu. Elementi koji su u DTD deklarisani kao EMPTY mogu da imaju završnu etiketu ili mogu da koriste skraćenicu za prazne elemente (vidi Prazne elemente).

PRAVILNO: završeni elementi

<p>ovo je poglavlje.</p><p>ovo je drugo poglavlje.</p>

NEPRAVILNO: nezavršeni elementi

<p>ovo je poglavlje.<p>ovo je drugo poglavlje.

4.4. Vrednosti atributa moraju uvek biti pod navodnicima

Sve vrednosti atributa moraju biti pod navodnicima, čak i one koje su numeričke.

PRAVILNO: vrednosti atributa pod navodnicima

<td rowspan="3">

NEPRAVILNO: vrednosti atributa nisu pod navodnicima

<td rowspan=3>

4.5. Minimizacija atributa

XML ne podržava minimizaciju atributa. Parovi vrednosti atributa moraju se napisati potpuno. Imena atributa kao što su compact i checked ne mogu da se pojavljuju u elementima bez određene vrednosti.

PRAVILNO: atributi nisu minimizovani

<dl compact="compact">

NEPRAVILNO: atributi su minimizovani

<dl compact>

4.6. Prazni elementi

Prazni elementi moraju ili da imaju završnu etiketu ili ili početna etiketa mora da se završi sa />. Na primer, <br/> ili <hr></hr>. Vidi Smernice za kompatibilnost sa HTML-om radi informacije o načinima da se obezbedi da ovo bude kompatibilno sa starijim HTML 4 korisničkim agentima.

PRAVILNO: završeni prazni elementi

<br/><hr/>

NEPRAVILNO: nezavršeni prazni elementi

<br><hr>

4.7. Baratanje proredom u vrednostima atributa

Kad korisnički agenti obrađuju atribute, oni to čine u skladu sa Poglavljem 3.3.3 u [XML]:

4.8. Script i Style elementi

U XHTML-u, script i style elementi su deklarisani da imaju #PCDATA sadržaj. Kao rezultat, < i & će biti tretirani kao početak oznake, a entiteti kao što su &lt; i &amp; će biti prepoznati kao ukazi na entitete od strane XML procesora za < i &, zavisno od slučaja. Ubacivanje sadržaja script ili style elemenata u deo označen kao CDATA, izbegavamo širenje ovih entiteta.

<script type="text/javascript">
<![CDATA[
... sadržaj skripte koji nije izbegnut ...
]]>
</script>

CDATA delove raspoznaje XML procesor i pojavljuju se kao spojevi u Document Object Model, vidi Poglavlje 1.3 Preporuke DOM nivo 1 [DOM].

Drugo rešenje je da se koriste spoljni script i style dokumenti.

4.9. SGML isključenja

SGML daje onom ko piše DTD mogućnost da isključi neke elemente kao sadržaj elementa. Takve zabrane (zvane "isključenja") nisu moguće u XML-u.

Na primer, Stroga DTD u HTML 4 zabranjuje uklapanje 'a' elementa unutar drugog 'a' elementa do ma kakve dalje dubine. Nemoguće je sročiti takve zabrane u XML-u. Bez obzira što takve zabrane ne mogu da se definišu u DTD, neke elemente ne bi trebalo uklapati. Lista takvih elemenata i elemenata koji ne treba da se uklapaju unutar njih nalazi se u normativnim Zabranama elemenata .

4.10. Elementi sa 'id' i 'name' atributima

HTML 4 je definisao name atribut za elemente a, applet, form, frame, iframe, img i map. HTML 4 je takođe uveo id atribut. Oba ova atributa zamišljena su da se koriste kao fragmentski identifikatori.

U XML-u, fragmentski identifikatori su tipa ID, u može da postoji samo jedan atribut tipa ID po elementu. Zato, u XHTML 1.0, id atribut se definiše kao atribut tipa ID. Da bi se obezbedilo da XHTML 1.0 dokumenti budu valjano ustrojeni XML dokumenti, XHTML 1.0 dokumenti MORAJU da koriste id atribut kad definišu fragmentske identifikatore u gore nabrojanim elementima. Vidi Smernice za kompatibilnost sa HTML-om radi informacije kako obezbediti da ovo bude kompatibilno unazad kad se XHTML dokumenti serviraju kao tip text/html.

Imajte na umu da se, u XHTML 1.0, name atribut ovih elemenata formalno gleda kao zastareo, i da će biti uklonjen iz naredne verzije XHTML-a.

4.11. Atributi sa pre-definisanim nizovima vrednosti

I HTML 4 i XHTML imaju neke atribute sa pre-definisanim i ograničenim nizovima vrednosti (npr. type atribut elementa input). U SGML-u i XML-u, oni se zovu nabrojani atributi. Pod HTML 4, tumačenje ovih vrednosti nije vodilo računa o velikim i malim slovima, pa je vrednost TEXT bila istovetna vrednosti text. Pod XML-om, tumačenje ovih vrednosti vodi računa o velikim i malim slovima, i u XHTML 1 su sve ove vrednosti definisane malim slovima.

4.12. Ukazi na entitete sa heksadecimalnim vrednostima

I SGML i XML dozvoljavaju ukaze na znakove upotrebom heksadecimalnih vrednosti. U SGML -u, za ove ukaze moglo se koristiti bilo &#Xnn; bilo &#xnn;. U XML dokumentima, morate koristiti verziju pisanu malim slovima (npr. &#xnn;)

5. Teme vezane za kompatibilnost

Ovo poglavlje je normativno.

Premda nema obaveze da XHTML 1.0 dokumenti budu kompatibilni sa postojećim korisničkim agentima, u praksi je to lako postići. Smernice za stvaranje kompatibilnih dokumenata mogu se naći u Dodatku C.

5.1. Tip veze sa Internetom

XHTML dokumenti koji slede smernice postavljene u Dodatku C, "Smernice za kompatibilnost sa HTML-om", mogu se nasloviti kao Tip veze sa Internetom "text/html" [RFC2854], pošto su kompatibilni sa većinom HTML brauzera. Ti dokumenti i bilo koji drugi dokumenti koji zadovoljavaju ovu specifikaciju, mogu da se naslove i kao Tip veze sa Internetom "application/xhtml+xml", kao što je definisano u [RFC3236]. Za dalju informaciju o korišćenju Tipova veze u XHTML-u, vidi informativnu belešku [XHTMLMIME].

A. DTD

Ovaj dodatak je normativan.

Ove DTD i nizovi entiteta oblikuju normativni deo ove specifikacije. Celokupni niz DTD datoteka zajedno sa XML deklaracijom i Otvorenim Katalogom SGML ujljučen je u zip datoteku i u gzip'd tar datoteku za ovu specifikaciju. Korisnici koji traže lokalne kopije DTD s kojima bi radili trebalo bi da ih snime s mreže i da koriste te arhive radije nego da koriste određene DTD na koje je dole ukazano.

A.1. Definicije tipa dokumenta

Ove DTD su približne onima u HTML 4. W3C preporučuje da koristite autoritativne verzije ovih DTDs na njihovim SISTEMSKIM identifikatorima kad proveravate sadržaj. Ako vam treba da koristite ove DTD lokalno, treba da snimite s mreže jednu od arhiva ove verzije. Radi potpunosti, normativne verzije DTD uključene su ovde:

A.1.1. XHTML-1.0-Stroga

Datoteka DTD/xhtml1-strict.dtd je normativni deo ove specifikacije. Sadržaj ove datoteke sa komentarima raspoloživ je u ovom odvojenom poglavlju radi potpunosti.

A.1.2. XHTML-1.0-Prelazna

Datoteka DTD/xhtml1-transitional.dtd je normativni deo ove specifikacije. Sadržaj ove datoteke sa komentarima raspoloživ je u ovom odvojenom poglavlju radi potpunosti.

A.1.3. XHTML-1.0-Okviri

Datoteka DTD/xhtml1-frameset.dtd je normativni deo ove specifikacije. Sadržaj ove datoteke sa komentarima raspoloživ je u ovom odvojenom poglavlju radi potpunosti.

A.2. Nizovi entiteta

XHTML nizovi entiteta su isti kao i za HTML 4, ali su preinačeni da bi bili validne XML 1.0 deklaracije entiteta. Imajte na umu da je entitet za znak Evro valute (&euro; ili &#8364; ili &#x20AC;) definisan kao deo posebnih znakova.

A.2.1. Latin-1 znakovi

Datoteka DTD/xhtml-lat1.ent je normativni deo ove specifikacije. Sadržaj ove datoteke sa komentarima raspoloživ je u ovom odvojenom poglavlju radi potpunosti.

A.2.2. Specijalni znakovi

Datoteka DTD/xhtml-special.ent je normativni deo ove specifikacije. Sadržaj ove datoteke sa komentarima raspoloživ je u ovom odvojenom poglavlju radi potpunosti.

A.2.3. Symbols

Datoteka DTD/xhtml-symbol.ent je normativni deo ove specifikacije. Sadržaj ove datoteke sa komentarima raspoloživ je u ovom odvojenom poglavlju radi potpunosti.

B. Zabrane vezane za elemente

Ovaj dodatak je normativan.

Za sledeće elemente važe zabrane vezane za elemente koje smeju da sadrže (vidi SGML isključenja). Ovakva zabrana važi za sve dubine uklapanja, tj. sadrži sve dalje elemente.

a
ne sme da sadrži druge a elemente.
pre
ne sme da sadrži img, object, big, small, sub ili sup elemente.
button
ne sme da sadrži input, select, textarea, label, button, form, fieldset, iframe ili isindex elemente.
label
ne sme da sadrži druge label elemente.
form
ne sme da sadrži druge form elemente.

C. Smernice za kompatibilnost sa HTML-om

Ovaj dodatak je informativan.

Ovo poglavlje sabira dizajnerske smernice za autore koji žele da se njihovi XHTML dokumenti prikazuju pravilno pomoću HTML korisničkih agenata. Imajte na umu da ova specifikacija ne određuje kako korisnički agenti koji odgovaraju HTML-u treba da obrađuju HTML dokumente. Niti određuje značenje Tipa veze s Internetom text/html. Za ove definicije, vidi [HTML4] i [RFC2854] zavisno od slučaja.

C.1. Instrukcije za obradu i XML deklaracija

Vodite računa da se instrukcije za obradu prikazuju na nekim korisničkim agentima. Takođe, neki korisnički agenti tumače XML deklaraciju kao da znači da je dokument nepoznatog tipa XML umesto da je HTML, i da zato možda neće prikazati dokument kako se očekuje. Radi kompatibilnosti sa ovim tipovima starijih brauzera, možda bi ste hteli da izbegnete korišćenje instrukcija za obradu i XML deklaracije. Zapamtite, naravno, da kad XML deklaracija nije uključena u dokument, taj dokument može da koristi samo standardno kodiranje znakova: UTF-8 ili UTF-16.

C.2. Prazni elementi

Uključite prored pre završnog / i > u praznim elementima, npr. <br />, <hr /> i <img src="karen.jpg" alt="Karen" />. Takođe, koristite minimizovanu sintaksu za etikete kod praznih elemenata, npr. <br />, pošto alternativna sintaksa <br></br>, koja je dozvoljena u XML-u, daje nepredviđene rezultate kod mnogih postojećih korisničkih agenata.

C.3. Minimizacija elemenata i sadržaj praznih elemenata

Kada je element prazan, a model njegovog sadržaja nije EMPTY (na primer prazan naslov ili poglavlje) ne koristite minimizovani oblik (npr. koristite <p> </p> a ne <p />).

C.4. Definicije stila i skripte unutar dokumenta

Koristite spoljne definicije stila ako vaše definicije stila koriste < ili & ili ]]> ili --. Koristite spoljne skripte ako vaše skripte koriste < ili & ili ]]> ili --. Imajte na umu da XML čitačima dozvoljeno da tiho uklone sadržaj komentara. Zato, navika iz prošlosti da se skripte i definicije stila "kriju" unutar "komentara" da bi se dokumenti učinili kompatibilnim unazad verovatno neće raditi kako se očekuje u korisničkim agentima na bazi XML-a.

C.5. Novi redovi unutar vrednosti atributa

Izbegavajte nove redove ili više puta ponovljene znakove za prored unutar vrednosti atributa. Korisnički agenti ih različito tumače.

C.6. Isindex

Ne uključujte više od jednog isindex elementa u head deo dokumenta. isindex element je zastareo, i zamenio ga je element input.

C.7. lang i xml:lang atributi

Koristite i lang i xml:lang atribute kad određujete jezik elementa. Vrednost xml:lang atributa ima prednost.

C.8. Fragmentski identifikatori

U XML-u, URI-ukazi [RFC2396] koji se završavaju fragmentskim identifikatorima oblika "#foo" ne ukazuju na elemente sa atributom name="foo"; oni pre ukazuju na elemente sa atributom definisanim da pripada tipu ID, npr., id atribut u HTML 4. Mnogi postojeći HTML klijenti ne podržavaju upotrebu atrributa tipa ID na ovaj način, tako da za oba atributa mogu da se stave istovetne vrednosti, da bi se obezbedila maksimalna kompatibilnost unapred i unazad, (npr., <a id="foo" name="foo">...</a>).

Dalje, pošto je niz legalnih vrednosti za atribute tipa ID mnogo manji nego kod ovih tipa CDATA, tip name atributa je promenjen u NMTOKEN. Ovaj atribut je ograničen time što može imati jedino iste vrednosti kao i tip ID, ili kao produkt Name u XML 1.0 Poglavlje 2.3, produkt 5. Nažalost, ovo ograničenje se ne može izraziti u XHTML 1.0 DTD-ima. Zbog ove izmene, mora se voditi računa kad se konvertuju postojeći HTML dokumenti. Vrednosti ovih atributa moraju biti jedinstvene unutar dokumenta, validne, i svi ukazi na ove fragmentske identifikatore (kako unutrašnji tako i spoljni) moraju se obnoviti ako se vrednosti promene pri konverziji.

Imajte na umu da je zbirka legalnih vrednosti u XML 1.0 Poglavlje 2.3, produkt 5 mnogo veća nego što je dozvoljeno da se koristi u ID i NAME tipovima definisanim u HTML 4. Kad se definišu fragmentski identifikatori tako da budu kompatibilni unazad, trebalo bi da se koriste samo nizovi koji se podudaraju s modelom [A-Za-z][A-Za-z0-9:_.-]*. Vidi Poglavlje 6.2 u [HTML4] za više informacija.

Najzad, imajte na umu da se u XHTML 1.0 name atribut smatra zastarelim u elementima a, applet, form, frame, iframe, img i map, i da će biti uklonjen iz XHTML-a u verzijama koje slede.

C.9. Kodiranje znakova

Kroz istoriju, kodiranje znakova u HTML dokumentu je određivao ili mrežni server kroz charset parametar u HTTP Content-Type zaglavlju, ili dokument sam kroz meta element. U XML dokumentu, kodiranje znakova je određeno u XML deklaraciji (npr., <?xml version="1.0" encoding="EUC-JP"?>). Kako bi se prenosivo prikazali dokumenti sa određenim kodiranjem znakova, najbolji pristup je da se obezbedi da mrežni server da ispravna zaglavlja. Ako ovo nije moguće, dokument koji želi da eksplicitno ustanovi svoje kodiranje znakova mora da uključi i XML deklaraciju na deklaraciji kodiranja i meta http-equiv izjavu (npr., <meta http-equiv="Content-type" content="text/html; charset=EUC-JP" />). Kod korisničkih agenata u skladu sa XHTML-om, vrednost deklaracije kodiranja u XML deklaraciji ima prednost.

Imajte na umu: ako dokument mora da ima deklaraciju o kodiranju u meta http-equiv izjavi, taj dokument može uvek da se tumači od strane HTTP servera i/ili korisničkih agenata kao da pripada tipu veze sa internetom koja se definiše u toj izjavi. Ako dokument treba da se servira kroz više tipova veze, mora se koristiti HTTP server za određivanje kodiranja u dokumentu.

C.10. Bulovi atributi

Neki HTML korisnički agenti nisu sposobni da tumače Bulove atribute (atribute sa dve moguće vrednosti - pozitivnom i negativnom, prim.prev.) kad se ovi pojavljuju u svom punom (neminimizovanom) obliku, kakav zahteva XML 1.0. Imajte na umu da se ovaj problem ne odnosi na korisničke agente u skladu sa HTML 4. Sledeći atributi su u pitanju: compact, nowrap, ismap, declare, noshade, checked, disabled, readonly, multiple, selected, noresize, defer.

C.11. Objektni model dokumenta i XHTML

Preporuka za Objektni model dokumenta, nivo 1 [DOM] definiše interfejse za Objektni model dokumenta u XML i HTML 4. Objektni model dokumenta kod HTML 4 određuje da se imena HTML elemenata i atributa vraćaju velikim slovima. Objektni model dokumenta kod XML određuje da se imena elemenata i atributa vraćaju onakvim slovima kakvim su određena. U XHTML 1.0, elementi i atributi su specifikovani malim slovima. Ova vidna razlika može se rešiti na dva načina:

  1. Korisnički agenti koji pristupaju XHTML dokumentima serviranim kao tip veze sa Internetom text/html preko DOM mogu da koriste HTML DOM, i mogu da se oslone na imena elemenata i atributa koja se sa ovih interfejsa vraćaju velikim slovima.
  2. Korisnički agenti koji pristupaju XHTML dokumentima serviranim kao tipovi veze sa Internetom text/xml, application/xml i application/xhtml+xml mogu da koriste i XML DOM. elementi i atributi će se vratiti malim slovima. Takođe, neki XHTML elementi mogu i ne moraju da se pojave u stablu objekta jer su opcioni u modelu sadržaja (npr. tbody element unutar table). Ovo se dešava jer je u HTML 4 nekim elementima bilo dozvoljeno da budu minimizovani tako da im se i početne i završne etikete izostave (svojstvo SGML-a). To nije moguće u XML-u. Da ne bi iziskivao da autori dokumenata unose dodatne elemente, XHTML je ove elemente učinio opcionim. Korisnički agenti treba da se ovome prilagode. Za više informacija o ovoj temi, vidi [DOM2]

C.12. Upotreba ampersanda u vrednostima atributa (i drugde)

I u SGML-u i u XML-u, znak za ampersand ("&") izjavljuje početak ukaza na entitet (npr. &reg; za registrovani robni znak "®"). Nažalost, mnogi HTML korisnički agenti su prećutno ignorisali nepravilnu upotrebu znaka za ampersand u HTML dokumentima - tretirajući ampersande, koji ne izgledaju kao ukazi na entitet, kao bukvalne ampersande. Korisnički agenti na bazi XML-a neće tolerisati ovu nepravilnu upotrebu, i nijedan dokument koji nepravilno koristi ampersand neće biti "validan", a samim tim neće odgovarati ni ovoj specifikaciji. Kako bi obezbedili da dokumenti budu kompatibilni i sa starim HTML korisničkim agentima i sa korisničkim agentima na bazi XML-a, ampersandi koji se koriste u dokumentu a treba ih tretirati doslovno kao znakove moraju se izraziti kroz ukaz na entitet (npr. "&amp;"). Na primer, kad href atribut elementa a ukazuje na CGI skriptu koja uzima parametre, mora se izraziti kao http://my.site.dom/cgi-bin/myscript.pl?class=guest&amp;name=user a ne kao http://my.site.dom/cgi-bin/myscript.pl?class=guest&name=user.

C.13. Cascading Style Sheets (CSS) i XHTML

Preporuka za Cascading Style Sheets (Nizove stilskih tablica), nivo 2 [CSS2] definiše svojstva stila koja se primenjuju u iščitavanju HTML ili XML dokumenata. Razlike u iščitavanju će proizvesti različite vizuelne i auditivne rezultate, zavisno od selektora koji se koriste. Sledeći saveti će smanjiti ovaj efekat za dokumente koji se serviraju bez modifikacije za oba tipa veze:

  1. CSS stilske tablice za XHTML treba da koriste mala slova za imena elemenata i atributa.
  2. U tabelama, HTML korisnički agent će pri iščitavanju pretpostaviti da postoji element tbody, ali XML korisnički agent to neće učiniti. Zato uvek treba eksplicitno da dodate element tbody ako se na njega ukazuje u CSS selektoru.
  3. Within the XHTML namespace, user agents are expected to recognize the "id" attribute as an attribute of type ID. Therefore, style sheets should be able to continue using the shorthand "#" selector syntax even if the user agent does not read the DTD.
  4. Unutar imenskog prostora XHTML-a, očekuje se da korisnički agenti prepoznaju "class" atribut. Zato stilske tablice treba da budu sposobne da nastave sa upotrebom skraćene sintakse selektora "."
  5. CSS definiše različita pravila za prihvatljivost kod HTML i XML dokumenata; vodite računa da se HTML pravila primenjuju na XHTML dokumente predate kao HTML a da se XML pravila primenjuju na XHTML dokumente predate kao XML.

C.14. Navođenje elemenata stila kad se servira kao XML

U HTML 4 i XHTML-u, element style može se koristiti da definiše interna pravila za stil u dokumentu. U XML-u, za određivanje pravila stila koristi se XML deklaracija za stilsku tablicu . Kako bi bili kompatibilni sa ovom konvencijom, style elementi treba da imaju svoje fragmentske identifikatore određene id atributom, a XML deklaracija za stilsku tablicu treba da ukazuje na ovaj fragment. Na primer:

<?xml-stylesheet href="http://www.w3.org/StyleSheets/TR/W3C-REC.css" type="text/css"?>
<?xml-stylesheet href="#internalStyle" type="text/css"?>
<!DOCTYPE html 
     PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Strict//EN"
     "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml" xml:lang="sr" lang="sr">
<head>
<title>Interni primer stilske tablice</title>
<style type="text/css" id="internalStyle">
  code {
    color: green;
    font-family: monospace;
    font-weight: bold;
  }
</style>
</head>
<body>
<p>
  Ovo je tekst koji koristi našu
<code>internu stilsku tablicu</code>.
</p>
</body>
</html>

C.15. Proredi u HTML u odnosu na XML

Neki znakovi koji su legalni u HTML dokumentima nisu legalni u XML dokumentu. Na primer, u HTML-u, znak "Formfeed" (U+000C) se tretira kao prored, a u XHTML-u, zbog XML definicije znakova, on je ilegalan.

C.16. Imenovani ukaz na znak &apos;

Imenovani ukaz na znak &apos; (apostrof, U+0027) je uveden u XML 1.0 ali se ne pojavljuje u HTML. Autori bi zato trebalo da koriste &#39; umesto &apos; da bi radio kako se očekuje u HTML 4 korisničkim agentima.

D. Obaveštenja

Ovaj dodatak je informativan.

Ova specifikacija je napisana uz učešće članova W3C HTML Radne grupe.

Pri objavljivanju drugog izdanja, članovi su bili:

Steven Pemberton, CWI/W3C (predsedavajući Radne grupe za HTML)
Daniel Austin, Grainger
Jonny Axelsson, Opera Software
Tantek Çelik, Microsoft
Doug Dominiak, Openwave Systems
Herman Elenbaas, Philips Electronics
Beth Epperson, Netscape/AOL
Masayasu Ishikawa, W3C (Šef za HTML aktivnosti)
Shin'ichi Matsui, Panasonic
Shane McCarron, Applied Testing and Technology
Ann Navarro, WebGeek, Inc.
Subramanian Peruvemba, Oracle
Rob Relyea, Microsoft
Sebastian Schnitzenbaumer, SAP
Peter Stark, Sony Ericsson

Pri objavljivanju prvog izdanja, članovi su bili:

Steven Pemberton, CWI (predsedavajući Radne grupe za HTML)
Murray Altheim, Sun Microsystems
Daniel Austin, AskJeeves (CNET: The Computer Network u julu 1999.)
Frank Boumphrey, HTML Writers Guild
John Burger, Mitre
Andrew W. Donoho, IBM
Sam Dooley, IBM
Klaus Hofrichter, GMD
Philipp Hoschka, W3C
Masayasu Ishikawa, W3C
Warner ten Kate, Philips Electronics
Peter King, Phone.com
Paula Klante, JetForm
Shin'ichi Matsui, Panasonic (W3C inženjer u poseti u septembru 1999.)
Shane McCarron, Applied Testing and Technology (The Open Group u avgustu 1999.)
Ann Navarro, HTML Writers Guild
Zach Nies, Quark
Dave Raggett, W3C/HP (HTML Activity Lead)
Patrick Schmitz, Microsoft
Sebastian Schnitzenbaumer, Stack Overflow
Peter Stark, Phone.com
Chris Wilson, Microsoft
Ted Wugofski, Gateway 2000
Dan Zigmond, WebTV Networks

E. Reference

Ovaj dodatak je informativan.

[CSS2]
"Cascading Style Sheets, level 2 (CSS2) Specification", B. Bos, H. W. Lie, C. Lilley, I. Jacobs, 12 maj 1998.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/REC-CSS2
[DOM]
"Document Object Model (DOM) Level 1 Specification", Lauren Wood et al., 1 October 1998.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/REC-DOM-Level-1
[DOM2]
"Document Object Model (DOM) Level 2 Core Specification", A. Le Hors, et al., 13 November 2000.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/DOM-Level-2-Core
[HTML]
"HTML 4.01 Specification", D. Raggett, A. Le Hors, I. Jacobs, 24 December 1999.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/html401
[POSIX.1]
"ISO/IEC 9945-1:1990 Information Technology - Portable Operating System Interface (POSIX) - Part 1: System Application Program Interface (API) [C Language]", Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc, 1990.
[RFC2045]
"Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME) Part One: Format of Internet Message Bodies", N. Freed and N. Borenstein, November 1996. Imajte na umu da ova RFC čini zastarelim RFC1521, RFC1522 i RFC1590.
[RFC2046]
"RFC2046: Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME) Part Two: Media Types", N. Freed and N. Borenstein, November 1996.
Raspoloživo na http://www.ietf.org/rfc/rfc2046.txt. Imajte na umu da ova RFC čini zastarelim RFC1521, RFC1522 i RFC1590.
[RFC2119]
"RFC2119: Key words for use in RFCs to Indicate Requirement Levels", S. Bradner, March 1997.
Raspoloživo na: http://www.ietf.org/rfc/rfc2119.txt
[RFC2376]
"RFC2376: XML Media Types", E. Whitehead, M. Murata, July 1998.
Ovaj dokument je zastareo zbog [RFC3023].
Raspoloživo na: http://www.ietf.org/rfc/rfc2376.txt
[RFC2396]
"RFC2396: Uniform Resource Identifiers (URI): Generic Syntax", T. Berners-Lee, R. Fielding, L. Masinter, August 1998.
Ovaj dokument obnavlja RFC1738 i RFC1808.
Raspoloživo na: http://www.ietf.org/rfc/rfc2396.txt
[RFC2854]
"RFC2854: The text/html Media Type", D. Conolly, L. Masinter, June 2000.
Raspoloživo na: http://www.ietf.org/rfc/rfc2854.txt
[RFC3023]
"RFC3023: XML Media Types", M. Murata, S. St.Laurent, D. Kohn, January 2001.
Ovaj dokument čini zastarelim [RFC2376].
Raspoloživo na: http://www.ietf.org/rfc/rfc3023.txt
[RFC3066]
"Tags for the Identification of Languages", H. Alvestrand, January 2001.
Raspoloživo na: http://www.ietf.org/rfc/rfc3066.txt
[RFC3236]
"The 'application/xhtml+xml' Media Type", M. Baker, P. Stark, January 2002.
Raspoloživo na: http://www.ietf.org/rfc/rfc3236.txt
[XHTML+MathML]
"XHTML plus Math 1.1 DTD", "A.2 MathML as a DTD Module", Mathematical Markup Language (MathML) Version 2.0. Raspoloživo na: http://www.w3.org/TR/MathML2/dtd/xhtml-math11-f.dtd
[XHTMLMIME]
"XHTML Media Types", Masayasu Ishikawa, 1 August 2002.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/xhtml-media-types
[XHTMLMOD]
"Modularization of XHTML", M. Altheim et al., 10 April 2001.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/xhtml-modularization
[XML]
"Extensible Markup Language (XML) 1.0 Specification (Second Edition)", T. Bray, J. Paoli, C. M. Sperberg-McQueen, E. Maler, 6 October 2000.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/REC-xml
[XMLNS]
"Namespaces in XML", T. Bray, D. Hollander, A. Layman, 14 January 1999.
XML imenski prostori obezbeđuju jednostavan metod za kvalifikovanje imena korišćenih u XML dokumentima time što ih pridružuje imenskim prostorima koje identifikuje URI.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/REC-xml-names
[XMLC14N]
"Canonical XML Version 1.0", J. Boyer, 15 March 2001.
Ovaj dokument opisuje metod za generisanje fizičkog pretstavljanja, kanonskog oblika, XML dokumenta.
Poslednja verzija raspoloživa na: http://www.w3.org/TR/xml-c14n

Level Triple-A conformance icon, W3C-WAI Web Content Accessibility Guidelines 1.0