1. 2. 2012. Izvolte spot za Februar. Prvi php video ikada.
31. 12. 2011. Daje se na znanje da smo objavili svoj zvanični četvrti album Kalendář! Izvolte slušajte.
9. 12. 2011. "Pantologije" Stanislava Vinavera Eto doživeo sam da se pojavim u nečijem diplomskom radu, pa još u Duškinom. To povodom "opere" što sam onomad pravio za Horkestar po Vinaverovom libretu. Pročitajte ga, ali stvarno, jer je super, a onda lepo pročitajte sve od Vinavera.
Naše ime nema veze sa istoimenom vrstom kabla, premda se ovaj sajt zove
Cinc plug.
Nema veze ni sa muzičarem po imenu Borut Činč, premda ga cenimo,
štaviše jako ga cenimo.
Nema veze ni sa činč bubama koje obitavaju u Severnoj Americi, premda
bi neki od nas rado obitavali u Severnoj Americi, na primer ja.
Naše ime je zvuk, tako ga treba shvatiti. Ima veze sa zvukom kad se kucate
čašama.
Susretu beogradskih i pariskih umetnika "Snovi / Reve" 2002.
sa Slajsom (tada
u vidu slajd projekcije)
Nekolicini konkursa za strip, pored ostalog Crtani Romani Show 2004.,
sa Adikcijom
Sajmu kratke elektronske forme KEF 5, 2004, gde smo uboli prvu nagradu
publike, za Savčiče
Sajmu kratke elektronske forme KEF 6, 2005, gde smo uboli treću nagradu publike, za Shutz und Trutze
Tupili smo na B-92, u emisiji Lepi ritam srca, najpre ja kao Ovaj od 2003 do leta 2004, a zatim nekih godinu dana zajedno sa Đorđem kao Đorđe i Grožđe
I dalje tupimo na B-92, s tim što Ritam lepog srca sad ide samo u podkast formi.
Naš video za Mart prikazivan je tokom 2006. po Nemačkoj na Loop Pool festivalu. u Oberhauzenu, Kelnu i da tako kažem Hamburgu. Radovi s ovog festivala objavljeni su na DVD-u u izdanju Graw Boeckler.
Naš video za Jun prikazivan je tokom 2007. po Nemačkoj i drugim državama na Loop Pool festivalu.
Nastupali smo u okviru Kališa 2007. na Belefu: opera "Zemlja sreće" Vladice Pejkovića i projekat "Nepotrebno" grupe Prota i Žole
Press materijali:
Intervju
s Lukom Činčem u prestižnom Yellow Cab-u, jul 2005.
Recenzija
Osečevog sjaja u listu Politika, napisao Ah Neša, jun
2005.
Recenzija Osečevog sjaja i Polyphonic Poetry na belgijskom radiju Psyche Van Het Folk, maj
Recenzija
kompilacije Music for baby na belgijskom radiju Psyche Van Het Folk, maj 2005.
Prikaz koncerta u Skoplju, Utrinski
Vesnik., napisao Boban Ristevski, januar 2005.
Recenzija koncerta u Narodnoj biblioteci, Popboks, napisao Miša, decembar 2005.
Tobićevo razmatranje istog koncerta, napisao Tobić Tobić Idol mladih, decembar 2005.
Recenzija Osečevog sjaja na francuskom veb-portalu Infra Tunes
Recenzija Polyphonic Poetry na poljskom sajtu Gaz - eta
U početku je to bio Čudan Šimijev
bend. Onda je Šimi otišao, pa smo slušali Save the
Clock Tower. Zatim su se gitari, basu i glasu pridružili klavir, violina,
udaraljke, novi glasovi i dva mini hora, pa je tako umnogostručeni bend
nastupio pod imenom Činč - koje ih prati, sada, već
neko vreme. Pokretači ove istorije jesu Đorđe
Ilić i Luka Stanisavljević,
kao autori tekstova i muzike Činča, a ponekad i njegovih
stripova. Sticajem različitih okolnosti, bend nastupa uglavnom po bibliotekama
- od Milutina Bojića do Narodne - što osim mogućnosti
sedenja koja doprinosi razumevanju reči pesama, daje i poseban padobranski
šarm ovim koncertima. Pevač sedi za stolom kao da će da drži
slovo o Ivi Andriću,
samo što umesto toga peva.
Prvi utisak može biti da je to poezija obnarodovana muzikom, medutim,
iz višekratnih koncertnih iskustava izgleda da je u pitanju nonsens.
Gurtna, glazba, kahva, buhtla, garmiš-parten-kirhen, menken-gladbah,
honda, džontra, kmra, trebla, ebla, midla, krka, roksin toksin, drnča,
drčna, sudžuk, ratluk, javašluk i autluk itd, samo su neke
od njihovih omiljenih poštapalica kojima zvuk briše značenja.
Ipak, Činč ima i sensa. Od Ogdena
Neša do Duška
Radovića, ovo je pre svega humoristička poezija koja kabaretski
spaja sentimente, socijalu, detinjstvo i sranja. Sastavljena često od
jezičkih froncli, muzička poezija Činča reciklira
i arhivira naša intimna sećanja u jeziku: narodske i pesničke
reči, razgovore, banalnosti, reči džombe - retke primerke,
muzičku lektiru, filmove, sličice na zidu - mesta, gradove, nazive,
putovanja, šatrovački, citate, sentimente, igre reči. Budući
da su deo tih sećanja i reči kao kanada, zrno, vutra, četnik,
al kaida, marakana, sarajevo, kinezi, dvesta kermića itd, ove pesme
ponekad imaju i vrlo suptilan socijalni naboj. Negovala te kuća,
negovala te država... Ako negde lelujaju po nečijoj intimi,
nesvesne svog postojanja, novogodišnje i armijske pesme, čitanke
i blamovi, reklame za kremu na slovenačkom, ovo je njihova vujaklija
koja procesuira vaše dokumente.
Danica Minić (crta
iz 2003., oprema teksta, el tako, redakcijska)