Odnosi unutar rečenica

Odnosi unutar rečenica

6.12.2007.

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o odnosima unutar rečenica.

Kao što znate, u svakoj državi žive razni narodi, razne socijalne, cehovske, verske, kulturne i druge grupe. Te grupe imaju nekakve međusobne odnose. Isto tako, pojedinci unutar tih grupa imaju nekakve odnose sa drugim grupama i drugim pojedincima.

Uzmimo za primer nas i Šiptare. Mi smo u jako lošim odnosima sa Šiptarima. To je pre svega zato što jako malo znamo o njima. Ne znamo njihove običaje, njihovu istoriju, još manje njihov jezik. Za nas su to jednostavno Šiptari. Najbolji pokazatelj koliko malo znamo o njima jeste naziv jedne knjige koja se može kupiti u centru Beograda. Knjiga se zove: Ko su i šta hoće Šiptari.

Odnosi između grupa i pojedinaca unutar države mogu biti dobri i loši. Oni dobrim delom zavise i od toga da li su te grupe i pojedinci zavisni ili nezavisni jedni od drugih, kao i od toga da li su zavisni ili nezavisni od države. Konkretno, odnosi između nas i Šiptara su trenutno takvi kakvi jesu između ostalog i zato što mi smatramo da su oni zavisni od nas a oni smatraju da su nezavisni.

Slično biva i sa odnosima između konstitutivnih delova jedne rečenice. I kod rečenica imamo nezavisne i zavisne odnose. Složena rečenica se, recimo, može sastojati samo od nezavisnih ili samo od zavisnih rečenica, ili i od jednih i od drugih. Uz svaku nezavisnu rečenicu može stajati i po nekoliko zavisnih. Isto tako, reči i sintagme imaju svoje odnose sa zavisnim i nezavisnim rečenicama.

Nezavisne rečenice su one koje mogu stajati i odvojeno. Sedam glavnih tipova odnosa između nezavisnih rečenica su: sastavni, rastavni, nastavni, suprotni, isključni, zaključni i zakurčni.

Sastavni odnos imaju reči, sintagme i rečenice kada se nadovezuju jedna na drugu, kada rade za isti cilj. Sastavni odnosi su dobri međuljudski odnosi. Karakterističan veznik za ovakav odnos je "i". U slučaju negacije, karakterističan veznik je "ni".

- I mučno, i tužno, i nema kom ruke da daš
- I miris, i ukus
- Ne može i jare i pare
- Ne možeš i da stisneš i da prdneš
- Nit pisma nit razglednice

Rastavni odnos imaju reči, sintagme i rečenice koje jedna drugu poništavaju, kad može ili ovako ili onako, kad ne može i ovako i onako. To su loši odnosi, slični odnosima između nas i Šiptara. Karakterističan veznik je "ili".

- Ujedinjenje ili smrt
- Pare ili život
- Ja ili on
- Kaži mi sve ili ćeš se kajati
- Pozovi M ili će on tebe

Nastavni odnos imaju učenici i njihovi nastavnici, studenti i njihovi profesori, asistenti i docenti. Ovaj odnos može biti dobar ili loš. Primer dobrog nastavnog odnosa je onaj koji ima Zoran Radmilović prema Mileni Dravić u serijalu "Priče iz Nepričave". Primer lošeg nastavnog odnosa je onaj koji taj isti Zoran Radmilović ima prema đacima u filmu "Majstori, majstori", gde na nepotrebno grub i odbojan način ukazuje mališanima na potrebu da se prilikom tutkalisanja ležišta isturpijaju i da se udare gvozdena ojačanja. Takođe, primer lošeg nastavnog odnosa je odnos potpredsednika DSS Vladete Jankovića prema predsedniku "Kande Kodže i Nebojše" Oliveru Nektarijeviću, izražen na ispitu 1994. godine rečenicom: "Kolega, ne možete studirati opštu književnost a da ne znate TOOOOO o Vergiliju!!!"

Suprotni odnos imaju reči, sintagme i rečenice kod kojih jedna vodi u suprotnom smeru od druge ili ublažava njene posledice. Karakterističan veznik je "ali".

- Biznis, ali fer
- Kada krečite - krečite, ali stvarno
- Mogli smo da napravimo pivo sa helijumom, ali nismo

Isključni odnos označava izuzetak od nečeg. Karakterističan veznik je "osim".

- Čitanje u SC-u je bilo OK, osim što nismo smjeli pljeskati na prvom dijelu čitanja

Zaključni odnos označava zaključivanje. Karakterističan veznik je "zato".

- Kupio sam pištolj od švercera na crno, na tebe ću rado da potrošim zrno, zato nemoj da ideš mojom ulicom.

Za nakurčni odnos smo se naravno šalili. Taj odnos postoji, ali ne među rečenicama i njihovim konstituentima, već samo među etničkim i ostalim grupama i pojedincima unutar tih grupa prema vlastitim i drugim grupama i drugim pojedincima.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva