Nezavisne rečenice

Nezavisne rečenice

13.12.2007.

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Pričali smo o rečenicama i njihovoj podeli na tipove, dakle na nezavisne, zavisne i rečenice sa nadziranom nezavisnošću. Večeras ćemo otići korak dalje, pa ćemo reći nešto o vrstama nezavisnih rečenica.

Ima ih pet. To su obaveštajne, upitne, zapovedne, željne i uzvične rečenice.

Obaveštajne rečenice

Kao što im i ime kaže, služe da obaveste. Primera radi, Đorđe odnosno Goran Bogunović nas obaveštava Šta je okej a šta nije okej.

- OK je ukoliko ste lično hoblovali i lakirali parket, OK je ukoliko ste jaki pod košem, Ok je ako ste zasadili drvo, ako ste vi lično pekli tu rakiju, OK je ako ste pokosili travu, OK je ako nećete glasati za G 17+ niti za DSS a ni za SPO.

Upitne rečenice

Služe da se nešto pita. Opet Bogunovićevi primeri.

- Zbog čega navijači ne razmenjuju kopačke i čarape? Zbog čega igrači nakon završene utakmice ne pokupe korner-zastavice i ponesu ih kućama? Zbog čega igrači ne uđu u publiku neposredno pre početka utakmice i otpevaju nekoliko najznačajnijih navijačkih pesama zajedno sa najvatrenijim navijačima?

Zapovedne rečenice

Služe da nekom nalože da nešto uradi ili da nekog nalože da to uradi, odnosno da mu zabrane ili ga odgovore da nešto uradi. Još Đorđa, pardon Bogunovića.

- Nemojte ići u Rumuniju i Bugarsku samo zbog toga što je hrana tamo jeftina, pa onda odete i pojedete za sve pare, nego idite u MAXI diskont ispod Beograđanke pa tamo jedite, jedite kod Nišlije, kod Lokija - samo jedite.

Željne rečenice

Označavaju govornikov stav prema onom što želi ili što bi voleo, odnosno volio. Bogunović...

- Bilo bi dovoljno da se ljudi povremeno podsete da su iz Afrike, i to bi onda bilo dobro, to bi bilo pametno, to bi na neki način bilo i OK. To bi onda značilo da je reka Zambezi i naša reka, to bi onda značilo da vodopadi na reci Zambezi ne bi više bili Viktorijini, već jednostavno vodopadi na reci Zambezi. To bi onda značilo da su fudbaleri reprezentacije Kameruna istovremeno i fudbaleri naše reprezentacije, to bi onda značilo da Ekeke može da odigra jednu utakmicu u dresu Kameruna, a već neku sledeću utakmicu u dresu naše reprezentacije, a to faktički znači da Ekeke a isto tako i Makanaki mogu da odigraju zajeno sa Vidićem, Dejanom Dekijem Stankovićem i ostalima jer su u toj situaciji, a na osnovu do sada iznetih činjenica i Vidić i Dejan Deki Stanković i ostali na neki način Kamerunci, ali su svi oni zajedno pre svega Afrikanci.

Uzvične rečenice

Služe da označe tako neke emocije, to je kad nije dovoljno da se nešto kaže normalnim glasom. To je kad se popusti sa živcima. Simpatičan vid popuštanja sa živcima imamo opet kod Đorđa i Bogunovića koji nam prenose izjavu Petra Lukovića o pronalaženju kriptonita.

Pa čekaj, pa 'ajde svi da kopamo! Pa 'ajde svi da tražimo Supermena! Pa evo, čekaj, pa stani sad, pa daj mi lopatu da i ja kopam, pa da ja nađem, pa čekaj, pa je l moguće da ima negde kriptonit, pa sad nemaš vizu, nemaš ništa, e, al' sad imaš kriptonit, pa misi'm, pa majku ti jebem!



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva