Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o odnosima unutar rečenica.
Kao što znate, u svakoj državi žive razni narodi, razne socijalne, cehovske, verske, kulturne i druge grupe. Te grupe imaju nekakve međusobne odnose. Isto tako, pojedinci unutar tih grupa imaju nekakve odnose sa drugim grupama i drugim pojedincima.
Uzmimo za primer nas i Šiptare. Mi smo u jako lošim odnosima sa Šiptarima. To je pre svega zato što jako malo znamo o njima. Ne znamo njihove običaje, njihovu istoriju, još manje njihov jezik. Za nas su to jednostavno Šiptari. Najbolji pokazatelj koliko malo znamo o njima jeste naziv jedne knjige koja se može kupiti u centru Beograda. Knjiga se zove: Ko su i šta hoće Šiptari.
Odnosi između grupa i pojedinaca unutar države mogu biti dobri i loši. Oni dobrim delom zavise i od toga da li su te grupe i pojedinci zavisni ili nezavisni jedni od drugih, kao i od toga da li su zavisni ili nezavisni od države. Konkretno, odnosi između nas i Šiptara su trenutno takvi kakvi jesu između ostalog i zato što mi smatramo da su oni zavisni od nas a oni smatraju da su nezavisni.
Slično biva i sa odnosima između konstitutivnih delova jedne rečenice. I kod rečenica imamo nezavisne i zavisne odnose. Složena rečenica se, recimo, može sastojati samo od nezavisnih ili samo od zavisnih rečenica, ili i od jednih i od drugih. Uz svaku nezavisnu rečenicu može stajati i po nekoliko zavisnih. Isto tako, reči i sintagme imaju svoje odnose sa zavisnim i nezavisnim rečenicama.
Nezavisne rečenice su one koje mogu stajati i odvojeno. Sedam glavnih tipova odnosa između nezavisnih rečenica su: sastavni, rastavni, nastavni, suprotni, isključni, zaključni i zakurčni.
Sastavni odnos imaju reči, sintagme i rečenice kada se nadovezuju jedna na drugu, kada rade za isti cilj. Sastavni odnosi su dobri međuljudski odnosi. Karakterističan veznik za ovakav odnos je "i". U slučaju negacije, karakterističan veznik je "ni".
- I mučno, i tužno, i nema kom ruke da daš
- I miris, i ukus
- Ne može i jare i pare
- Ne možeš i da stisneš i da prdneš
- Nit pisma nit razglednice
Rastavni odnos imaju reči, sintagme i rečenice koje jedna drugu poništavaju, kad može ili ovako ili onako, kad ne može i ovako i onako. To su loši odnosi, slični odnosima između nas i Šiptara. Karakterističan veznik je "ili".
- Ujedinjenje ili smrt
- Pare ili život
- Ja ili on
- Kaži mi sve ili ćeš se kajati
- Pozovi M ili će on tebe
Nastavni odnos imaju učenici i njihovi nastavnici, studenti i njihovi profesori, asistenti i docenti. Ovaj odnos može biti dobar ili loš. Primer dobrog nastavnog odnosa je onaj koji ima Zoran Radmilović prema Mileni Dravić u serijalu "Priče iz Nepričave". Primer lošeg nastavnog odnosa je onaj koji taj isti Zoran Radmilović ima prema đacima u filmu "Majstori, majstori", gde na nepotrebno grub i odbojan način ukazuje mališanima na potrebu da se prilikom tutkalisanja ležišta isturpijaju i da se udare gvozdena ojačanja. Takođe, primer lošeg nastavnog odnosa je odnos potpredsednika DSS Vladete Jankovića prema predsedniku "Kande Kodže i Nebojše" Oliveru Nektarijeviću, izražen na ispitu 1994. godine rečenicom: "Kolega, ne možete studirati opštu književnost a da ne znate TOOOOO o Vergiliju!!!"
Suprotni odnos imaju reči, sintagme i rečenice kod kojih jedna vodi u suprotnom smeru od druge ili ublažava njene posledice. Karakterističan veznik je "ali".
- Biznis, ali fer
- Kada krečite - krečite, ali stvarno
- Mogli smo da napravimo pivo sa helijumom, ali nismo
Isključni odnos označava izuzetak od nečeg. Karakterističan veznik je "osim".
- Čitanje u SC-u je bilo OK, osim što nismo smjeli pljeskati na prvom dijelu čitanja
Zaključni odnos označava zaključivanje. Karakterističan veznik je "zato".
- Kupio sam pištolj od švercera na crno, na tebe ću rado da potrošim zrno, zato nemoj da ideš mojom ulicom.
Za nakurčni odnos smo se naravno šalili. Taj odnos postoji, ali ne među rečenicama i njihovim konstituentima, već samo među etničkim i ostalim grupama i pojedincima unutar tih grupa prema vlastitim i drugim grupama i drugim pojedincima.