Perfekat

imperativDobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Audiogrožđe. Večeras pričamo o jednom od najvažnijih glagolskih oblika srpskog jezika, dakle o perfektu.

U običnom govoru, kad kažemo "perfektno", to znači "savršeno". U gramatici, perfekat označava prošlo vreme, dakle radnju, stanje ili zbivanje koje prethodi trenutku iskazivanja rečenice. Da li to znači da je ono što je bilo u prošlosti "savršeno"? Naravno da ne znači, taman posla. To obično znači samo da je s tom radnjom završeno.

Navedimo primer iz filma "Povratak u budućnost III". Dok vremeplov u obliku automobila marke "Delorijen" juri po šinama kako bi dostigao brzinu od 88 milja na sat, Doktor Braun pokušava da se s lokomotive koja gura "Delorijena" spusti u njega. Iznenada, primećuje da im se pridružila i njegova verenica Klara koja želi da putuje u budućnost s njima. Kad o tome preko radio veze obavesti Martija u kolima, Marti zabezeknuto kaže: "Clara... perfect". To naravno ne znači da Marti zaista smatra kako je to što se Klara pojavila "savršeno". Naprotiv, on je svestan da im to donosi novu komplikaciju, jer dok Doktor Braun uspe da pomogne Klari da dođe do "Delorijena", automobil će već postići brzinu od 88 milja na sat i otići u budućnost, a Doktor Braun i Klara će verovatno zajedno s lokomotivom upasti u ambis. Zato Marti i jeste zabezeknut i zato to što on kaže "savršeno" treba shvatiti ironično. Dakle "perfect" u ovom slučaju označava Martijevu spoznaju da je s njegovim prijateljima završeno.

Opet, u istom primeru se javlja drugi ironijski obrt. Marti dobacuje svom prijatelju lebdeću dasku, "hoverboard", pomoću koje se ovaj spasava, zajedno sa Klarom. Marti u "Delorijenu" odlazi u budućnost, "Delorijen" odmah zatim biva uništen u sudaru s lokomotivom, a Doktor Emet Braun i njegova Klara ostaju u prošlosti, gde su zapravo oboje srećniji nego što bi bili u budućnosti. Dakle, to što se Klara iznenadno pojavila je ipak bilo savršeno, jer sve je dobro što je dobro završeno.

Jednom rečju, perfekat može označavati i savršenstvo, ali ne mora. Uostalom, to nije naša tema. Naša tema je perfekat kao glagolski oblik.

Perfekat se dobija od prezenta kraćeg oblika pomoćnog glagola "biti" i radnog glagolskog prideva glagola koji se menja. Na primer, od glagola "završiti" perfekat će biti za jedninu: "ja sam završio s poslom, ti si završio školu, Željko je završio travu, Višnja je završila fakultet, Grožđe nije završilo fakultet". To sve u jednini, a u množini: "mi smo dobro završili, vi ste loše završili, oni su završili kako su i zaslužili".

Vi sad verovatno smatrate da smo s ovom temom završili, ali nismo. Završićemo kad budemo zaslužili.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva