Pridevi

Crveni Baron

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o pridevima.

U prethodnom poglavlju smo kazali kako su imenice važna vrsta reči. Za prideve možemo takođe reći da su prilično važni. Primera radi, kad kažemo da je nešto važno, u tom iskazu se nalazi jedan pridev, pridev važno.

Pridevi stoje uz imenice i kazuju nam nešto o njihovim osobinama. To jest, skreću nam pažnju da imenica može biti ovakva ili onakva. Primera radi, naša emisija se zove Lepi ritam srca. Postoji i druga, sasvim drukčija emisija - Sportski ritam srca.

S druge strane, ponekad se neki pridev toliko ustali uz neku imenicu, da postaje takozvani stajaći ili ukrasni epitet. Kod Homera se recimo pojavljuju: brzonogi Ahil, sjajnošlemi Hektor, ružoprsta Zora, belolakta Andromaha. Nikad nećete naići na izraze: sporonogi Ahil, mračnošlemi hektor, karanfiloprsta Zora, crnolakta Andromaha. Drugim rečima, ovi pridevi imaju čisto stilsku ulogu.

Takođe, svi znamo za izraze "glupi Avgust" i "Crveni Baron". Nikad niko nije rekao "pametni Avgust" ili "Zeleni Baron". Premda je Manfred fon Rihthofen nosio upravo zelenu uniformu, crven mu je bio jedino avion, a Oktavijan Avgust je nesumnjivo bio pametan, inače se ne bi izborio za svoje mesto u trijumviratu.

Imena svetaca nastala su takođe dodavanjem stajaćeg epiteta. Sveti Jovan, Prepodobna Mati Angelina, Andrej Prvozvani. Isto važi i za imena vladara: Karlo Veliki, Ivan Grozni, Dušan Silni, a isto tako i Nejaki Uroš, Karlo Ćelavi, Karlo Debeli.

Sve su ovo bili primeri za opisne prideve. Pridevi mogu biti i prisvojni, i tada označavaju čije je nešto, to jest kome ili čemu neko ili nešto pripada. Đorđev prilog - Grožđev prilog. Užička Požega - Slavonska Požega. Zvezdin stadion - Partizanov stadion.

Kod ovih prideva takođe imamo slučajeve kad je pridev tu više iz stilskih razloga, iz fazona. Recimo, češće ćemo reći "sunce dedino" i "pile babino", mnogo ređe - "pile dedino" ili "sunce babino". Takođe, postoje ruski formalisti i češki strukturalisti, nikako obrnuto. Postojalo je i Sveto Nemačko Rimsko Carstvo, a još nismo čuli za Sveto Rumunsko Rimsko Carstvo, niti za Sveto Švedsko Rimsko Carstvo, kao ni za Sveto Francusko Kansko Carstvo, pa ni za Sveto Špansko Dansko Carstvo. Zato smo svi čuli za dansko pecivo. Uostalom, ne morate imati carstvo ako imate dobro pecivo.

Pridevi mogu da označavaju i od čega je nešto napravljeno. To su gradivni pridevi. Vodene boje - uljane boje. Riblja čorba - teleća čorba. Vinsko sirće - jabukovo sirće. I ovde ima primera kada pridev stoji iz fazona. Recimo, uobičajeno se kaže da je neko drveni advokat, nikako gvozdeni, betonski ili glineni advokat. Zato postoji glineni golub, nikako vuneni, laneni ili kožni golub. Takođe, čelična volja, retko kad aluminijumska, limena, filcana ili nikl-kadmijumska, volja.

Kad pridev daje imenici svojstvo koje ona ima sama po sebi, onda je pridev nepotreban, i takav izraz se zove pleonazam. To je slučaj kad se pridev koristi ne iz fazona nego kao sa svrhom, a u suštini je nepotreban. Takvi su izrazi: mokra voda, vruća vatra, nepošten lopov, mlado dete.

Suprotno od toga, kad pridev daje imenici svojstvo koje ona sama po sebi ne može da ima, to se zove oksimoron. Koristi se stilski, to jest iz fazona. Primere za to smo već zapravo naveli. To su češki komonvelt, vuneni golub, glineni advokat. Još opasniji primeri oksimorona nastaju kad se imenici dodeljuje pridev koji uopšte ne spada u njenu kategoriju. Čelavi stadion, vunena vatra, nepošteno sirće, dobrovoljno sunce.

Postoji i još jedan način stilske upotrebe prideva, a to je kad se imenici dodelju pridevi od kojih je i nastala, ili pridevi koji su nastali od nje. Primer za ovo prvo je kada kažemo da nešto treba uraditi "brzom brzinom", a primer za ovo drugo je kad nekome kažemo: "Jebem li ti majku majčinu u pičku pičkinu".

Kao i imenice, pridevi imaju rod, broj i padež. Kad kažemo da je Merilin Monro bila zanosna, to je ženski rod jednine, prvi padež. Takođe, Merlin Monro je imala i mladež.

Pridevi imaju još dve karakteristike. Jedna od njih je stepen poređenja. Recimo, imenica Karlo je prosto to što jeste - Karlo. On ne može da bude u većoj ili manjoj meri Karlo. Ali pridevi, na primer pridev ćelavi, imaju još dva stepena: komparativ i superlativ. Ako onome ko je ćelav kosa nastavi da opada, on će postati ćelaviji nego što je bio, i to se zove komparativ. Ako kosa nastavi da mu opada i dalje, vremenom će postati najćelaviji, i to je onda superlativ.

Kad sam bio mali, mislio sam da postoji i četvrti stepen poređenja: jak, jači, najjači, još jači. Ponekad je potrebno da imamo i taj stepen, premda ga zvanična gramatika ne priznaje. Dakle, četvrti stepen se gradi od reči "još" i oblika komparativa. Nazvaćemo ga jošerlativ.

Takođe, pridevi imaju i dva vida: određeni i neodređeni. Kad stavljamo pridev uz nešto uopšteno, koristićemo neodređeni vid: glup čovek, lep cvet, crven šal. Kad pak, mislimo na nekog određenog, upotrebićemo određeni vid: glupi Avgust, lepi Gliša, Crveni Baron.

Pridevi i imenice često nastaju jedni od drugih. Tako dobijamo parove: plavo nebo - nebesko plavetnilo; besan pas - pseće besnilo; pečena svinja - svinjsko pečenje; pečeno pile - pileći file.

Pridevi se mogu vezivati i uz imeničke zamenice. Primer nalazimo kod američke pesnikinje Boni Tajler. U pesmi "I Need a Hero", Tajlerova kaže:

"He's gotta be strong
And he's gotta be fast
And he's gotta be fresh from the fight"

Dakle, ovde se pridevi "jak", "brz" i "svež" odnose na zamenicu on. Međutim, u daljem toku pesme, Tajlerova kaže:

"He's gotta be sure
And it's gotta be soon
And he's gotta be larger than life"

Ovde se pridevi "siguran" i "veći" (od života) i dalje odnose na zamenicu "on". Ali reč "brzo" se odnosi na glagol "biti". Tajlerova želi da kaže da njeno upoznavanje sa imaginarnim herojem mora ubrzo da se dogodi. U ovom slučaju, "brzo" je prilog.

Prideve i priloge je lako pomešati, naročito kad su pridevi u srednjem rodu. Najopštije pravilo je da se pridevi vezuju uz imenice i zamenice, a prilozi uz glagole, prideve i druge priloge. Na primer, kad kažemo da je nešto važno, reč "važno" je pridev. S druge strane, kad kažemo da je Zvezdan Jovanović Zmija svedočio lažno, to već nije pridev nego prilog. Takođe, prilozi nemaju rod, broj, padež i vid. Imaju samo stepen poređenja.

Uostalom, pričaćemo i o prilozima.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva