Tipovi rečenica

Tipovi rečenica

7.12.2007.

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o tipovima rečenica.

Kao što smo već kazali, postoje zavisne i nezavisne rečenice. Nezavisne rečenice su one koje bi mogle da stoje i izdvojeno, koje ne iziskuju drugu rečenicu da bi funkcionisale. Zavisne rečenice, pak, iziskuju.

Postoje i rečenice sa takozvanom nadziranom nezavisnošću. To su rečenice koje bi mogle da stoje i izdvojeno, ali pre svakog puštanja teksta sa ovakvim rečenicama u štampu, etar, TV-program ili na internet neophodno je da reviziju teksta obave službenici KFOR-a i ministri inostranih poslova zemalja Rečenične Unije, Sjedinjenih Rečeničnih Država i Rečenične Federacije.

Svaka složena rečenica može imati u sebi više manjih rečenica koje se opet sastoje od još manjih, takozvanih malenih rečenica.

Uzmimo za primer ovo što je nedavno kazao premijer Vojislav Koštunica, i to sticajem okolnosti baš vezano za pojmove nezavisnosti, zavisnosti i nadzirane nezavisnosti.

- Svako zna da ne može postojati nadzirana nezavisnost jer su nadziranje i nezavisnost pojmovi koji se međusobno isključuju.

U ovom slučaju imamo:

1. Nezavisnu rečenicu obeleženu plavom bojom. Unutar nje postoji glavna rečenica "Svako zna" i od nje zavisna izrična rečenica "ne može postojati nadzirana nezavisnost". Ona je malo bleđe plava. Ona ne može bez glavne rečenice. Ona faktički igra ulogu objekta unutar plave rečenice.

2. Zavisnu rečenicu obeleženu crvenom bojom. Opet, i unutar postoji glavna rečenica "nadziranje i nezavisnost su pojmovi" i od nje zavisna odnosna rečenica "međusobno se isključuju". Ona je malo bleđe crvena. Ona ne može bez glavne rečenice. Ona igra ulogu atributa u crvenoj rečenici.

Imamo, dakle, četiri vrste statusa.

1. Intenzivno plava rečenica je glavna unutar nezavisne. To su, da kažemo, Sjedinjene Države. Dobro je biti nešto glavno unutar nečeg glavnog. Dobro je biti faktor. Dobro je režirati, dobro je biti glavni i odgovorni urednik, šef smene, šef sale, primarijus, vebmaster, kapiten, dirigent.

2. Bledo plava rečenica je zavisna unutar glavne. To je nešto kao Nebraska, Indijana, Mičigen, Viskonsin. Nije ni to loše, biti makar deo nečeg što je faktor, biti kapitenska traka, dirigentska palica, leptir mašna šefa sale, burek glavnog i odgovornog urednika.

3. Intenzivno crvena rečenica je glavna unutar zavisne. To su: Velika Britanija, Francuska, Hrvatska, Slovenija, Češka Federacija, Švedska Federacija. To je, da kažemo, i Srbija. Razlika je u tome što Francuska, Hrvatska i druge države znaju da su nešto glavno unutar nečeg zavisnog, a Srbija se tripuje da je nešto glavno unutar nečeg nezavisnog. Na taj način, Francuska, Hrvatska i druge tvorevine ipak čuvaju nekakvu, makar i nadziranu nezavisnost, dok Srbija zbog svog tripovanja tone u jednu potpunu zavisnost i nezavidnost. Ne treba se tripovati, kao što čini već pomenuti Koštunica

3. Bledo crvena rečenica je zavisna unutar glavne. To je nešto kao Kosovo. U principu, to je duplo golo, to je nešto najgore. Ali ako se ne tripuje da si nešto nezavisno, to jest ako se svoji ciljevi usklađuju prema potrebama nečeg stvarno glavnog, postići će se bolji rezultati, to jest možda će se dobiti i takozvana nadzirana nezavisnost.

Nadzirana nezavisnost je svakako bolja nego prividno nenadzirana nezavisnost koja, kako smo već kazali, vodi u potpuni krah, debakl, bedu i nezavidnost, u situaciju da ste niko i ništa, renegat civilizacije, entitet koji nema kuče za šta da ujede.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva