Zavisne rečenice

Džon Lenon

19.12.2007.

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Onomad smo pričali o nezavisnim, a večeras pričamo o zavisnim rečenicama.

Velika je greška smatrati da su zavisne rečenice lošije od nezavisnih samo zato što su zavisne. Kao što smo u prethodnim poglavljima utvrdili, zavisne države su često mnogo srećnije od nezavisnih država, a naročito od država koje su faktički zavisne a tripuju se da su nezavisne.

Isto tako, ljudi zavisni od raznih gudri često su produktivniji od onih koji nisu zavisni. Uzmimo za primer Džona Lenona, Boba Marlija i mnoge druge znamenite narkomane. Uzmimo Šerloka Holmsa koji je uživao opijum. Uzmimo Brusa Lija koji je jeo bombonice od hašiša. Uzmimo Džona Vejna koji se nije odvajao od pljoske. Uzmimo Vuka Draškovića koji je mnogo čitao Šopenhauera, Ničea, Dostojevskog i druge pisce i filozofe. Uzmimo Kristijana Golubovića koji je odlazio u svet slikarstva, vajarstva, sklapanja sitnih perlica i masovnih treninga, koji su uključivali hiljade sklekova, trbušnjaka, čučnjeva. Uzmimo, konačno, beogradskog davitelja Taška Načića koji je jako voleo jesti krempite.

Zavisne rečenice obično igraju ulogu atributa, objekta ili priloške dopune ili odredbe u većoj rečenici. Imamo ukupno dvanaest vrsta zavisnih rečenica u srpskom jeziku. To su: izrične, odnosne, mesne, mlečne, voćne, vremenske, uzročne, uslovne, dopusne, namerne, poredbene i posledične rečenice.

Primere za sve tipove rečenica izdvajamo opet iz književnosti Đorđa, poznatog i kao Goran Bogunović.

Izrične rečenice

Igraju ulogu objekta u glavnoj rečenici. Njima se obično iskazuje šta je neko kazao, šta je video, šta misli ili, kao u ovom primeru, šta zna.

- Znam da ste dobili razglednicu iz Geteborga od Larika, znam za Felipea, znam da se Mikrob smejao Džefu iz "Dinastije", znam da je Čulić iz DSS-a predložio da se deci u paketiće ubace papirići za iks-oks, znam za deljenje žele-zeke, znam da vam je Felipe puštao Darkvude, znam da je Danijel u Bukureštu, znam i da se vratio iz Bukurešta...

Odnosne rečenice

Igraju ulogu atributa u glavnoj rečenici. One ukazuju na identitet ili neko svojstvo nekoga ili nečega.

- Počeli su sa nekom ljubavnom pesmom koja je trajala, jer generalno svaka pesma u kojoj Gojko radi na gitari traje, i ima tendenciju da traje još, ali moram da priznam da, iako nisam ljubitelj te vrste trajanja, to Gojkovo trajanje na gitari je takođe umetnost.

Mesne rečenice

Kazuju gde se nešto dešava, odakle neko dolazi, kuda se neko uputio i slično. Imaju dakle funkciju odredbe za mesto.

- Bolje je da ne znate kuda će vas Irvasi voditi, bolje je deco, da ne znate gde je moja kuća, jer ako budete znali moju tačnu adresu, možete biti u velikoj opasnosti.

U nekim slučajevima mesne rečenice imaju i funkciju odredbe za meso. Kao što smo već govorili u poglavlju o prilozima, uz odgovarajuće meso idu i odgovarajući prilozi.

- Malo je čekao, a onda naručio niški ćevap. Dodao je pavlaku, kupus, alevu i urnebes. Želeo je da ovoga puta izbegne senf i kečap ako je to bilo moguće. A bilo je moguće.

Mlečne rečenice

Imaju sličnu funkciju, dakle funkciju odredbe za mleko. Kao što se u niški ćevap dodaju pavlaka, kupus, aleva i urnebes, tako se u mleko dodaju Kraš ekspres, Benko, Neskvik, Milka, Plazma, Petit Beurre, Musli, kukuruzne, ovsene i ražane pahuljice, ekspandirani pirinač i drugi proizvodi.

- Zatim je ušao u Maxi-diskont ispod Beograđanke i počeo da gađa ostale potrošače raznoraznim artiklima i proizvodima. Letele su gumene bombone, PEZ bombonice, leto je Cipiripi, hiljade kesica Smokija prekrile su pod. Letele su konzerve tunjevine, zavežljaji pomorandži, kesice leblebija i suncokreta, leteo je feta sir, mlečna čokolada, čokoladne bananice, leteo je čips, Nivea - noćna krema, Nivea - gel, Nivea - stick, Nivea - roll on, Podravka juha, mleko Kravica, Subotičko mleko, Tommy majonez ali i Tommy kečap.

Voćne rečenice

Imaju pak ulogu odredbe za voće, a u primerima kao što je ovaj i ulogu odredbe za povrće.

- Naravno, ne treba zaboraviti i to da je Miroljub Labus, videvši da je moj prijatelj zbog ponašanja u Maxi-diskontu dobio karte, i sam počeo da skida i baca artikle sa polica, da šutira glavice kupusa i da otkida banane koje su visile sa onih konopaca, ne bi li i sam izazvao Betmena i dobio karte za Fest.

Vremenske rečenice

Kazuju kad se nešto desilo ili kad planira da se desi, dakle imaju funkciju odredbe za vreme.

- Kada su Cezaru rekli da nije najpametnije da odlazi u Senat, rekao je: "Jebe mi se". Kada je svojevremeno Agamamnon pošao brodovima do obale Troje, takođe je rekao: "Ma, jebe mi se!" a ipak, svetske enciklopedije su pisale da je reč o velikom podvigu.

Uzročne rečenice

Kazuju zašto se nešto dešava ili zašto neke stvari stoje tako kako stoje.

- kada su u pitanju gusarske majice, tehnički je najbolje da majice budu prugaste, tačnije plavo-bele ili zeleno-bele, ali ne i žuto-bele, zbog toga što žuto-bele u turističkim očima ne stvaraju osećaj gusarske osionosti i jasne namere da se napadne inostrano rečno plovilo.

Uslovne rečenice

Kazuju šta je potrebno da se desi da bi se nešto drugo desilo ili šta se neće desiti ako se pre toga ne desi nešto.

- Ne može cena javnog prevoza da bude ekonomska ako su ulice u izgradnji. Ne može cena da bude ekonomska ako ovde ne postoji zgrada Opere, ako nisu pokupljene žice, gume i auspusi kroz koje busevi prolaze, ne može cena da bude ekonomska ako nije izgrađen još neki most preko Dunava. Ne može cena da bude ekonomska ako Beograd nema metro, ako nema izlaz na Jadransko more, ako nema katedralu, ako u njemu nije trčao Karl Luis, ako u njemu nije snimao Bred Pit, ako u njemu ne postoje tereni Vimbldona, ako se u njemu ne igra Australian open.

Dopusne rečenice

Kazuju da će se nešto desiti iako se nešto drugo desilo što bi inače kočilo da se ovo desi.

- Tačno je ipak to da u svim delovima grada, pa i u onim ekskluzivnim postoje gomile žica, nekakvih cigli, uglja, guma i felni, premda ovaj grad i nema ekskluzivne delove.

Namerne rečenice

Kazuju s kojim ciljem se nešto dešava.

- Beogradski, rumunski i ostali gusari mogu i sinhronizovano, sa više brodova iz različitih pravaca vršiti nalete na inostrano rečno plovilo, ali pri upadu na prostor inostranog rečnog plovila moraju se momentalno pokloniti inostranim rečnim gostima i svi zajedno jednoglasno reći: "Šalili smo se!" kako bi inostrani rečni gosti mogli odahnuti, a ipak shvatiti da su bili svedoci atraktivno-turističkog čina.

Poredbene rečenice

Kazuju šta liči ili se dešava nalik na nešto drugo a šta ne.

- Daglas je znao da je za ovo što je malopre uradio potrebna fizička priprema. Ipak, nije bio spreman. Reagovao je instiktivno. To je zapravo potpuno isto kao i da je bio spreman. Kako bi tek reagovao da je vežbao.

Posledične rečenice

Kazuju šta će biti ako nešto drugo bude pre toga.

- Objasnio je prodavcu da želi da kompozicija fotografije bude takva da slučajnom prolazniku bude odmah jasno da se on utapa u ploče, i to da se utapa vertikalno, ali da u njima traje horizontalno, sa tendencijom laganog spuštanja u središte ploča.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva