Vokali, sonanti i konsonanti

Činč
ugledni beogradski bend


Cinc
najnovije vesti:

31. 3. 2010. E ljudi,
horkestar !

28. 6. 2009. U utorak 30.6., dođite u Rex u 20:30 na priredbu Lepog ritma srca, pojaviću se ČAK i ja!

5. 6. 2008. Svirali u Studentskom gradu, s gostima iz Lula Mae, Đorđevom izložbom itd. Evo fotke.

13.5.2008. U Studentskom gradu danas od 8 uveče - Lepi ritam srca, a u subotu 17.5. u 10 uveče u okviru noči muzeja u Domu kulture Valjevo - Zemlja sreče.

22.11.2007. Objavljujem da se Zoki i Luki rodio bebasti beba!


Sajt napravilo Breve

Kažite nešto o ovom tekstu.


Ħ

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je ovaj put Audiogrožđe.

Danas pričamo o zvučnosti odnosno bezvučnosti glasova u srpskom književnom jeziku.

Kao što znate, srpska azbuka ima 30 glasova. Oni se dele na:

- vokale: a, e, i, o, u, koji su zvučni, slobodni, raspevani i odlični. Kod njihove artikulacije vazdušna struja koja pokreće glasne žice nesmetano prolazi kroz usnu duplju

- sonante: v, l, r, m, n, j, lj, nj, kod kojih ta struja prolazi kroz manje prepreke ali ih nesmetano savlađuje, zato su ovi glasovi takođe zvučni i odlični

- konsonante, kod kojih vazdušna struja prolazi kroz nešto veće prepreke. U zavisnosti od toga da li glasne žice vibriraju ili ne, konsonanti se dele na zvučne i bezvučne. Zvučni konsonanti su takođe odlični: b, g, d, z, dž, đ, ž. Bezvučni nisu loši, ali bi mogli da budu i bolji, jer evo slušajte kako zvuče: p, k, t, s, č, ć, š, f, h, c

Zato su reči koje nemaju bezvučnih konsonanata odlične reči. Dakle, pojmom odlična reč označićemo reči koje se sastoje isključivo od vokala, sonanata i zvučnih konsonanata.

Kad malo pogledate pojmove iz raznih oblasti, primetićete da ovih reči ima dosta a opet i da su u manjini. Recimo, ako uzmete spisak od 100 najvećih, tačnije najnaseljenijih gradova Evrope, primetićete da samo 16 njihovih imena ulazi u red takozvanih odličnih imena. To su, ako ih poređamo po veličini:

  1. London
  2. Berlin
  3. Madrid
  4. Rim
  5. Beograd
  6. Milano
  7. Birmingem
  8. Zagreb
  9. Lođ
  10. Riga
  11. Lavov
  12. Đenova
  13. Glasgov
  14. Poznanj
  15. Malaga
  16. Bremen

Naravno, iz ovog spiska bi se reklo da je Beogradsam po sebi neko i nešto među evropskim gradovima. U stvarnosti to zasad nije slučaj. On samo ima zvučno, dakle odlično ime. Ni u kom slučaju ne treba ga zbog toga graditi svjetilnikom i podnevnim suncem.

To je i dalje grad sa mnogo nedostataka u odnosu na druge velike evropske gradove kao što su Pariz, Varšava, Beč, Barselona, Minhen, Prag, Napulj, Keln, Torino, Marselj, Stokholm, Krakov, Valensija, Amsterdam, Lids, Sevilja, Palermo, Frankfurt, Vroclav, Saragosa, Esen, Roterdam, Dortmund, Štutgart, Vilnjus, Dizeldorf, Lisabon, Helsinki, Šefild, Hanover, Oslo ili Kopenhagen.

Jedino što Beograd izdvaja u odnosu na ove gradove jeste odsustvo bezvučnih konsonanata u njegovom nazivu, dakle svojstvo imena koje smo u prethodnoj metodološkoj jedinici označili kao odličnost imena.

Dakle Beograd je grad sa odličnim imenom, kao što je i grad sa odličnim geografskim i geopolitičkim položajem. Time treba biti zadovoljan, ali i raditi na rešavanju drugih njegovih problema.

Isto tako, treba biti zadovoljan ako vaše ime spada u red tzv. odličnih reči, dakle ako se zovete: Marija, Milena, Ana, Jovana, Irena, Ljiljana, Biljana, Jelena, Radmila, Ljubina, Angelina, Zorana. Isto tako, treba biti zadovoljan i ako se zovete: Andrej, Mladen, Zoran, Dejan, Milan, Dragan, Igor, Goran, Jovan, Danijel, Gabrijel, Božidar, Radomir, Miodrag, Živorad, Vladimir, Đorđe, Grožđe, a u današnjem slučaju Audiogrožđe.

Naročito treba biti zadovoljan ako vam i ime i prezime spadaju u red odličnih reči, što se zbog završnog ć u srpskom jeziku retko dešava. Takvo ime i prezime poseduje Vladimir Divljan. Takvo ime poseduje i Ronald Regan.

Treba biti zadovoljan i ako vam se bend zove Idoli, kao i ako se zove Jarboli. Ako vozite Reno, Dijanu, Bubu, Varburga, Volva, pa i Juga. Ako navijate za Bajern, Real, pa i Udineze. Ako su vam omiljeni pisci Ibzen, Gogolj, Vijon, Rable, Unamuno. Ako vam je omiljeni glumac Marlon Brando a glumice Ava Gardner i Ingrid Bergman.

Kad smo kod filma, zanimljivo je da takozvani super-junaci ne poseduju takozvana odlična imena, jer se svima potkrao po neki bezvučni konsonant: Supermen, Spajdermen, Betmen, Festmen. To ih naravno ne sprečava da budu super-junaci.

I naravno da treba biti zadovoljan i ako se zovete Višnja ili ako se zovete Dušan, ako vozite Spačeka, ako čitate Čapeka odnosno Hašeka, ako navijate za Mančester, ako vam je omiljena puška Vinčester, i naravno ako vam je omiljeni glumac Forest Vitaker, dobitnik Oskara.



  1. Pogovor zelenoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje
  2. Padeži - Zašto su važni
  3. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  4. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  5. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  6. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  7. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  8. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  9. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  10. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  11. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  12. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  13. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  14. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  15. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  16. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  17. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  18. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  19. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  20. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  21. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  22. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  23. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  24. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  25. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  26. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  27. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  28. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  29. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  30. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  31. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  32. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  33. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva